Dobrodosli na www.baterije.org prezentaciju firme Borik PLUS d.o.o.
U ponudi su hermeticke VRLA baterije bez odrzavanja za ups uredjaje i sisteme

Reciklaza olovnih baterija - akumulatora u svetu

Tekst preuzet sa sajta www.galenit.org.rs
 

    U zemljama clanicama Evropske zajednice Direktiva Saveta Evropske zajednice 91/157/EEC je ukljucena više ili manje u nacionalno zakonodavstvo, a države clanice na razlicit nacin ostvaruju politiku upravljanja otpadom od istrošenih olovnih akumulatora.

   U Švedskoj  upravljanje akumulatorskim otpadom je regulisano potpunim prihvatanjem Direktive 91/157/EEC i preko Odluke o baterijama (1999:645). U Švedskoj proizvodaci i uvoznici akumulatora i baterija placaju taksu Nacionalnoj direkciji za zaštitu prirodne okoline od cega se formira fond iz koga se finansira sakupljanje istrošenih akumulatora, prevoz do mesta skladištenja ili pogona za reciklažu, informisanje kupaca o posledicama nekontrolisanog odlaganja otpada i ekonomskim pogodnostima organizovane politike odlaganja istrošenih akumulatora. U Švedskoj poslovima sakupljanja istrošenih akumulatora se bavi  kompanija RETURBATT koja koordinira rad na oko 200 sakupljackih stanica. Istrošeni akumulatori se mogu vratiti trgovcima koji prodaju akumulatore i u obavezi su da prihvate istrošene olovne akumulatore mase vece od 3 kg, ili se mogu odložiti na odredene opštinske deponije za sakupljanje istrošenih olovnih akumulatora, ili u pogon za reciklažu. Ovom politikom se ostvaruje procenat od oko 100% sakupljenih olovnih akumulatora (oko 41.000 t za 2001. godinu) i svi sakupljeni akumulatori se recikliraju u jedinom pogonu za reciklažu u Švedskoj, Boliden Bergsöe u mestu Landskrona.

    U Italiji  kupac placa taksu za svaki kupljeni akumulator od cega se formira fond iz koga se finansira delovanje konzorcijuma COBAT, ovlašcenog udruženja za rad sa istrošenim olovnim akumulatorima i otpadnim olovom. COBAT je osnovan 1988. godine po Zakonu 375 Italijanskog parlamenta sa zadatkom da preuzme sledece obaveze:
• Da osigura sakupljanje istrošenih akumulatora i opasnih materija koje one sadrže, nezavisno od tržišne cene olova;
• Da obnavlja resurse i doprinese ocuvanju energije kroz recikliranje i proizvodnju sekundarnog olova i plastike.
COBAT deluje u Italiji kao neprofitna organizacija sa dozvolom Ministarstva za životnu sredinu i Ministarstva za proizvodnju. Clanovi Upravnog odbora COBATA su predstavnici oba ova ministarstva. Ovaj konzorcijum je udruženje osnovano po modelu javno/privatno partnerstvo i ukljucuje sve komponente u lancu olovnih akumulatora: proizvodace, sakupljace i centre za reciklažu. Iz taksi za prodate akumulatore finansira se rad COBATA koji kupuje, sakuplja i isporucuje istrošene akumulatore centrima za reciklažu. U mreži COBATA nalazi se više od 90 sakupljackih centara. COBAT takode sprovodi istraživanja novih tehnologija za reciklažu u cilju organizovanja potpuno ekološke reciklaže. U Italiji je dostignuta reciklaža istrošenih olovnih akumulatora iznad 95%.

    U Austriji postoji obaveza da svi prodavci akumulatora prihvate povracaj istrošenih akumulatora, a taksu za svaku prodatu bateriju placaju proizvodaci i uvoznici akumulatora. Tako se stvara fond iz koga se finansira sistem UFS za prikupljanje istrošenih akumulatora, koji radi od 1996. godine i pokriva preko 85% austrijskog tržišta istrošenih olovnih akumulatora. UFS sistem je sakupio 2001. godine oko 19.300 t istrošenih akumulatora što predstavlja oko 96% od ukupnog broja istrošenih olovnih akumulatora u Austriji. UFS sistem refundira sredstva clanovima sistema (proizvodacima, uvoznicima) u zavisnosti od efikasnosti povracaja istrošenih olovnih akumulatora i upravlja politikom otpada od istrošenih olovnih akumulatora. U sistemu UFS postoji samo jedan ovlašcen pogon za reciklažu BMG Metall und Recycling Ltd.

    U Danskoj  je zakonskim aktom DSO (1044/99) implementirana Direktva 91/157/EEC za baterije i akumulatore koji sadrže opasne supstance, dok su aktom DSO (1060/2000) koji se odnosi na sistem sakupljanja i reciklaže istrošenih olovnih akumulatora i aktom DSO (1061/2000) koji se odnosi na takse za prodaju olovnih akumulatora, kompletno uredeni odnosi u oblasti olovnih akumulatora. U Danskoj je nametnuta taksa svim proizvodacima i uvoznicima olovnih akumulatora, a svi prodavci su obavezni da prihvate istrošene olovne akumulatore. Ove takse služe za formiranje fonda iz koga se placaju aktivnosti organizacije sakupljanja istrošenih akumulatora u Danskoj. Cilj danskih zvanicnika je dostizanje procenta organizovano sakupljenih akumulatora od preko 99,99%. Ovako sakupljeni istrošeni olovni akumulatori se izvoze za potrebe reciklaže unutar zemalja clanica Evropske unije.

    U Nemackoj postoji obaveza da trgovci i proizvodaci prihvataju istrošene olovne akumulatore od korisnika. Depozit od oko 7-8 Eura po olovnom akumulatoru placa kupac u slucaju da pri kupovini novog akumulatora ne vrati stari. Ovaj propis važi za starterske akumulatore. U Nemackoj se prikupi preko 90% istrošenih olovnih akumulatora i svi se recikliraju.

    U Holandiji je sakupljanje istrošenih starterskih olovnih akumulatora organizovano od strane udruženja Auto Recycling Netherlands BV koje se finansira od taksi za svako novo prodato vozilo.

    U Francuskoj  je Direktiva 91/157/EEC implementirana u zakon ATEX 99000530. Minimalan dostignut procenat recikliranih istrošenih akumulatora je oko 85 sa mogucnošcu dostizanja i 100%. U Francuskoj postoje i Odbori koji organizuju reklame, informisanje, sakupljanje, prate reciklažu i pomocu ekonomskih instrumenata upravljaju politikom sakupljanja i reciklaže istrošenih olovnih akumulatora.

   U Litvaniji je planirano da se Direktiva 91/157/EEC implementira u zakon u 2003. godini.

   U Poljskoj je Direktiva 91/157/EEC prihvacena samo parcijalno i to u oblasti istrošenih starterskih akumulatora.

   U Sloveniji je do novembra 2000. godine, kada je Propisom o otpadnim baterijama i akumulatorima, koji sadrže opasne komponente, prihvacena Direktiva 91/157/EEC, bila samo delimicno organizovana politika upravljanja istrošenim akumulatorima. Sloveniji je zabranjeno da uvozi otpadne olovne akumulatore zbog Bazelske konvencije (Aneks VII) iz Austrije i Nemacke, ali joj je dozvoljeno da ih uvozi iz Hrvatske i Madarske, tako da podmiruje velike kapacitete topionice olova u Mežicama (Instalisani kapacitet je oko 25.000 t godišnje). U Sloveniji se preradi od 6.000 do 7.000 t otpadnih akumulatora prikupljenih u Sloveniji i još oko 18.000 t otpadnih olovnih akumulatora uvezenih iz Madarske i Hrvatske.

Pogledajte aktuelan cenovnik olovnih akumulatorskih VRLA baterija za ups
Made By Nemanja Marjanovic - JUN 2011
Copyright © BORIK PLUS d.o.o. Beograd 2015.
Sva prava zadržana. Zabranjeno je kopiranje sadrzaja u celini ili delovima bez dozvole.